Sukob između Izraela i terorističke organizacije Hamas je probudio zanimanje za zbivanja u tom dijelu svijeta kao malo kad u novijoj povijesti. Pokolj 1200 ljudi, žena, djece i dojenčadi u okolici pojasa Gaze koji su džihadisti Hamasa počinili u listopadu 2022. šokirao je svijet. Hamasovci su ubijali žrtve zvjerski, mučili ih i ponižavali. Dio muslimanskih društava je slavio ove zločine, što je šokiralo većinu ljudi.
Nakon što su se podatci o pokolju pojavili u hrvatskim glasilima, većina je Hrvata ostala zatečena i zabezeknuta. Hrvatska od osamostaljenja prolazi kroz mnoge vlastite izazove, kušnje i traume, pa znanje o drugim dijelovima svijeta nerijetko nije osobito duboko ni sustavno. Shvaćanje nekih vanjskopolitičkih tema još uvijek dijelom temelji na narativu iz vremena bivše države.
Izraelci su imali svoju državu s Jeruzalemom kao glavnim gradom prije tri tisuće godina. Ime Palestine se pojavilo kasnije, nakon što je car Hadrijan promijenio ime židovske zemlje Judeje u Palestina. Unatoč tome, nikad u povijesti nije postojala nikakva država Palestina, nije postojao palestinski narod, vladar, identitet, kultura ili jezik.
Židovsko masovno naseljavanje Palestine je započelo krajem 19. stoljeća. Iako je zemlja bila neplodna i siromašna, doseljeni Židovi su brzo stvorili uvjete privlačne za doseljavanje. Međutim, relativno skladan suživot Židova i Arapa prekinut je kada su radikalni muslimanski pokreti počeli ubijati Židove. Godine 1928. osnovano je Muslimansko bratstvo u Egiptu, koje se polako širilo diljem arapskog svijeta.
Opća je skupština UN-a izglasala podjelu Palestine između Arapa i Židova, ali Arapi su tu rezoluciju odbacili. Nakon što je na tim područjima proglašena židovska država Izrael, susjedne islamske zemlje su je napale.